Zajedničkim projektima u energetici pred EU
Direktori elektroprivreda regiona sastali su se u Trebinju na Samitu energetike, na panelu koji je izrodio ideju da se zajedničkim projektima pokuša pred Evropskom Unijom doći do određenih grantova. Takva ideja o saradnji provejavala je tokom razgovora ključnih ljudi energetskog sektora Srpske, BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Sjeverne Makedonije.
A njihov razgovor na panelu „Кlub 1000 MW: Investicioni ciklusi – gradnja novih energetskih kapaciteta“ pokazao je da struka mnogo lakše nego politika gradi mostove oko zajedničkih ekonomskih interesa.
Pomenute zemlje i njihove elektroprivrede su više – manje na istim su zadacima – da ispune obaveze po pitanju regulative, standarda i direktiva Energetske zajednice, a svе su jednako opredijeljene da svoje investicije u narednom periodu usmjere u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a s druge strane – da proizvodnju iz fosilnih goriva, ako ne u potpunosti obustave – onda unaprijede da bi bila ekološki prihvatljivija.
„Interesantno je da se među liderima elektroprivreda regiona rodila ideja i jedinstvo da se zajedničkim projektima pokuša pred Evropskom Unijom doći do određenih grantova. Takva ideja o saradnji provejavala je tokom cijelog panela.
Rijeka Drina u tom smislu oko zajedničkog projekta može da ujedini BiH, Srbiju i Crnu Goru“, ističe Goran Račić moderator panela koji je okupio direktore elektroprivreda regiona.
„Projekat HES „Buk-Bijela“, međutim, pokazuje kako takvi napori po pravilu iziskuju ispravljanje krivih Drina, u prvom redu onih političkih – ali Račić vjeruje da bi ovakva inicijativa, uprkos svemu, imala uspjeha.
„Ljudi iz realnog sektora imaju više odgovornosti, vizijama su uvijek ispred svog vremena, ali nažalost, čim se tu umiješa politika – nastaju problemi. Između ovih ljudi, koji su razgovarali na Samitu, vrlo brzo bi se mogao postići dogovor. Sigurno bi takav projekat mogao da ostvari određene simpatije i benefite jer bi bio zajednički, što se do sada nije dešavalo“, kaže Račić.
Dekarbonizacija od svih nas traži da se mijenjamo
Na panelu „Energetske strategiji i energetski klimatski planovi u regionu“ sa predstavnicima nadležnih institucija regionalnih vlada – ključna tema bila je dekarbonizacija proizvodnje električne energije.
Moderator ove sesije prof. dr Slavko Кrajcar, sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, kaže da su problemi u regiji po ovom pitanju veoma složeni, da su od zemlje do zemlje posve različiti, ali je u konačnici – optimista.
„Put ka dekarbonizaciji je put ka promjeni, a promjena je izuzetno komplikovana. To nije promjena izvora energije, to je promjena svih nas. Bez toga nema dekarbonizacije, jer se od svakog od nas ponešto na tom putu traži. Od investitora se traži da ulažu u obnovljive izvore energije, od svih nas da nešto učinimo na planu energetske efikasnosti, da prihvatimo da je energija roba i da ima tržišnu cijenu, takođe da ima ljudi, mislim na korisnike, koji neće moći podnijeti energetsku tranziciju. Cilj je jedan – recimo da je kod svih taj cilj prepoznat – a putevi su nam različiti“, kaže Кrajcar.
Ističe da su u ovim procesima, u odnosu na druge zemlje regiona, odmakle EU članice – Hrvatska i Slovenija, u prvom redu što su ovom problematikom počele da se bave mnogo ranije, na vrijeme, te što su ih na tom putu gurale obaveze iz zadataka pristupne agende EU.
Кrajcar, uprkos svemu, ne vidi ni jedan razlog da se do istih postinuća ne može i u drugim zemljama regiona.
„I u BiH se ovi procesi kreću, i to se kreću u dobrom smjeru. Trebate da kažete – ja želim da se mijenjam i trebam pomoć – i onda će pomoć stići itekako. Utisak je da je BiH sada to rekla iskreno – i pomoć će im stići“, ističe ovaj stručnjak za energetiku iz Hrvatske.
