Izdvojeno

Dobrodošli na prezentaciju Mješovitog Holdinga "ERS" MP a.d. Trebinje. Molimo vas da sve prijedloge, sugestije i uočene nedostatke u funkcionisanju prezentacije pošaljete na adresu:
webmaster

Hvala na razumijevanju!

Početna Razvoj Ekologija Ekologija u RiTE Ugljevik
Ekologija u RiTE Ugljevik Štampa El. pošta
Napisao Administrator   
petak, 27 februar 2009 13:46
TE Ugljevik je elektrana blokovskog tipa instalisane snage 300 MW, koja kao gorivo koristi mrki ugalj iz PK Bogutovo Selo, čija je godišnja potrošnja 1.800.000 t. Sadržaj ukupnog sumpora u uglju, zavisno od eksploatacije, kreće se od 3-6%. Analiza uticaja polutanata iz TE Ugljevik na zagađenje okoline pokazala je slijedeće:
  • Sadržaj karbonata u uglju (količinski sveden na srednju vrijednost) je 3% sa kolebanjima od 1,1 do 7,8% na radnu masu. Karbonati su u povišenim količinama u odnosu na garancijske, te u sastavu pepela ima povećan sadržaj kalcijuma, što doprinosi uvećanju šljakajućeg i prljajućeg svojstva pepela.

  • Emisije zagađujućih jedinjenja dimnih gasova iz kotla TE Ugljevik (SO2 i NOx) su velike. Najveća nesaglasnost sa savremenim emisionim normama koje preporučuje EEZ  odnosi se na emisiju SO2, dok azotni oksidi takođe nadmašuju emisione norme. Emisija SO2 iz dimnjaka TE Ugljevik iznosi oko 90.000-100.000 t godišnje i čini ovu TE najvećim tačkastim izvorom zagađenja u Republici Srpskoj. Procjena prekograničnog transporta sumpora iz dimnjaka TE Ugljevik je izvršena na osnovu rezultata proračuna bilansa sumpora na teritoriji evropskih zemalja koji je rađen u okviru EMEP-a (Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of Long Range Transimison of Air Pollutants in Europe). Ovi proračuni  su rađeni za period od 1985. godine na ovamo i baziraju se na ukupnim godišnjim emisijama sumpora iz pojedinih zemalja za definisanu mrežu kvadrata 50x50 km.

Emitovani polutanti iz TE ugljevik se dijelom zadržavaju u neposrednoj okolini, a dijelom transportuju dalje. Po EMEP proračunima za 1992. depozicija sumpora u BiH je oko 53% od ukupne emisije, a sumpor iz Ugljevika se transportuje  najvećim dijelom u Republiku Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku, Rumuniju, Italiju, evropski dio Mediterana, Austriju, Njemačku, Bugarsku, Mađarsku, Francusku itd. Zahvaljujući visokom dimnjaku (310 m) kvalitet lokalnog vazduha je relativno zadovoljavajući. Mjerenje emisije SO2 kao najvećeg polutanta koga emituje TE Ugljevik, vršena prije rata, pokazuje da prosječna dnevna emisija SO2 ne prelazi dozvoljenu emisionu normu (0,110 mg/m3).

S obzirom na visok sadržaj sumpora u uglju više puta je pravljena procjena emisije sumpor dioksida. Tako je Institut za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine, Sarajevo, 1998. godine procijenio emisiju sumpor dioksida iz TE Ugljevik na 100.000 t SO2/god. Emisija SO2 i NOx izmjerena je poslije rekonstrukcije kotla i decembru 1990. godine, od strane ruske firme Energy Ecology Engineering, a emisija čvrstih čestica ispitivanjem elektrofilterskog postrojenja (radio Institut za elektroprivredu, Zagreb, 1988. god.).

Ova mjerenja su pokazala da je:

  • koncentracija SO2 u dimnim gasovima 12.500 mg/m3

  • koncentracija NOx u dimnim gasovima 1.000 mg/m3

  • koncentracija čestica u dimnim gasovima 140 mg/m3.

Ako se ove emisije uporede se emisioniom normama Evropske zajednice (EEC) ili emisionim normama Republike Srbije i Crne Gore (tabela 2), vidljivo je da emisije NOx i čestica iz TE Ugljevik premašuju ove norme, a emisija SO2 višestruko premašuje navedene norme.

  • Prilikom utovara u kamione suv pepeo iz sabirnih bunkera se vlaži sa 22-25% vode pomoću pužastih ovlaživača, čime se nešto smanjuje zaprašivanje okoline prilikom utovara, transporta i istovara na deponiji. Međutim, primjena ove mjere samo djelimično ublažava prljanje okoline pepelom. Takođe je evidentan problem sa kamionima, jer isti, naročito u jesenjem i zimskom periodu, zbog nestabilnosti i neodgovarajućeg transportnog puta ne mogu da odlože pepeo i šljaku na redovno predviđenu lokaciju, nego se moraju pripremati bliža, improvizovana odlagališta, sa kojih u posebnim meteorološkim uslovima (ruža vjetrova) dolazi do velikog rasijanja pepela po okolini. Predviđena je zamjena kamionskog novim načinom transporta i odlaganja.

  • Negativni uticaj na životnu sredinu sistema za dopremu uglja ogleda se u zaprašivanju okolnog prostora u presipima, naročito na presipnim mjestima transportnih traka i radnih prostora u presipnim zgradama i nadbunkerskom dijelu, takođe i zaprašivanje radnog prostora ispod sabirnih silosa kod postrojenja za pripremu mješavine, prljanje okoline duž transportne trake, zaprašivanje okoline i uticaj podzemnih voda  fazi deponovanja.

  • Količina svih zauljenih otpadnih voda iznosi 55 m3/h, a maksimalni trenutni protok oko 70 m3/h sa prosječnim sadržajem ulja 100 mg/l i sa prosječno 200 mg/l suspendovanih materija. Uticaj otpadnih voda na okolinu se uglavnom zasniva na zagađenju površinskih voda, a indirektno i na zagađenje podzemnih voda i u direktnoj je sprezi sa vrstom i koncentracijom polutanata u njima. Prečišćene otpadne vode ispuštaju se preko četiri ispusta u recepijente rijeka Mezgraje i Janje. Postoji služba za zaštitu životne sredine koja prati zagađenost otpadnih voda rijeka Janj i Mezgraje, emisiju iz dimnjaka i kvalitet vazduha na rudniku, sastavlja mjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje. Prema raspoloživoj opremi najviše se rade kontrole voda. TE ugljevik ima 4 ispusna mjesta u rijeku Mezgraju:

  1. iz velikog retencionog bazena

  2. iz atmosferske kanalizacije

  3. iz putox postrojenja (postrojenje za prečišćavanje sanitarnih otpadnih voda)

  4. sa deponije muljeva.

Nema podataka o ispustu iz velikog retencionog bazena ni u šestomjesečnom izvještaju 2001. god., ni u godišnjem izvještaju 2000. god. Razlog za ovo je neusklađenost službe zaštite i radnika na otpadnim vodama. Već duži period se ne prati voda na ispusnim mjestima 2 i 3 zbog nemogućnosti uzimanja uzoraka. Postoji meteorološka stanica koja trenutno nije u funkciji. Skladištenje uglja nije riješeno na adekvatan način, tj. ne postoji slivnik sa platoa skaldištenja uglja koji treba da je spojen sa uljnim separatorom.

Prijedlozi mjera zaštite životne sredine za Rudnik i Termoelektranu Ugljevik

TE Ugljevik

  • Najveći problem TE Ugljevik je emisija sumpor dioksida koji se mora što hitnije riješiti izborom i primjenom najsavremenijih metoda odsumporavanja dimnih gasova koji se primjenjuju u svijetu. Izgraditi integrisani monitoring sistem za vazduh, vodu i otpad za elektranu i odlagalište pepela.

  • Drugi veliki problem je transport pepela i šljake koji treba u potpunosti zamijeniti sistemom zatvorenih traka, što je takođe predviđeno u projektu POWER III.

  • Ukloniti otpad sa TE na odgovarajuće odlagalište.

  • Potrebno je sve rezultate mjerenja (mjesečni izvještaji), koji se prate već postojećim monitoring sistemom, dostaviti Direkciji za investicije i razvoj ERS, tj. na mjesto gdje će se svi raspoloživi podaci evidentirati kako bi isti služili kod donošenja važnih investicionih zahvata.

  • Zbog kvalitetnije kontrole otpadnih voda potrebo je usaglasiti rad na otpadnim vodama i službe za zaštitu životne sredine.

  • Osposobiti prilaz ispusnim mjesitma kako bi se moglo vršiti uzorkovanje otpadnih voda.

  • Za rješenje problema skladištenja ulja izgraditi slivnik sa platoa skladišta i spojiti sa uljnim separatorom.

  • Meteorološku stanicu vratiti namjeni, aktivirati postojeću  opremu i vratiti radnike za rad u istoj.

  • Uraditi rekultivaciju slobodnog zemljišta u krugu TE (iza rashladnog tornja) na kome bi se podigao plantažni zasad voća. Takav projekat neće iziskivati veća investiciona ulaganja.

Rudnik Ugljevik

  • Na svim završenim odlagalištima uraditi tehničku, agrotehničku i biološku rekultivaciju. Do sada je izvršena rekultivacija podnožja sjevernog dijela i to kote 180, 190 i 200. Potrebo je nastaviti rekultivaciju kota 210, 220, 230, 240 i 250. Površina etaža 210-250 iznosi 7,5 ha, računajući etažne ravni i kosine odlagališta

  • Sprovesti mjere za smanjenje emisije prašine sa kamiona koji rade na rudniku

  • Uraditi pijezometre za praćenje režima i kvaliteta podzemnih voda

  • Ograničiti pristup odlagalištu i spriječiti ilegalno bacanje otpada kao i ukloniti opštinski otpad kojio se već nalazi na odlagalištu pepela

Poslednje ažurirano sreda, 28 oktobar 2009 09:27